maandag 6 april 2009

DJADUMINGU DI RAMA DEN PASHON DI NOS SEÑOR HESUKRISTU

Promé Lektura : Isaias 50, 4-7
Salmo : Salmo 22, 7-8. 16-19. 22-23
Di dos Lektura : Filipensenan 2, 6-11
Evangelio : Marko 14, 1-15. 47



Durante Semana Santa, Iglesia ta selebrá e misterionan di salbashon ku Kristu a realisá den último dianan di su bida, kuminsando ku su entrada mesiániko den Herusalèm i yega na fin ku su resurekshon for di morto.
Kiko Semana Santa ta nifiká pa e hende di awe?
Pa hopi tempu di deskanso i di dibertishon. Pa otronan, tempu di paro den hansha di kada dia diario pa algun ta tempu di reflekshon tokante Hesus i su sakrifisio, tokante su bida i su final, kaminda di resurekshon. Awendia ta biba Semana Santa den un konteksto basta diferente di na loke ántes tabata, ekspreshonnan di fe awe ta distinto, pero e kontenido ta mesun kos.
Iglesia ta proponé na nos banda di e entrada triunfal di Hesus den Herusalèm, meditashon riba su Pashon. Ekilibrio kurioso ku ta duna nos pista mas ku sufisiente pa kristiannan di nos tempu. Den realidat bida di tur kristian ta move semper entre un Djadumingu di Rama i un siman di pashon, kaminda di resurekshon.
Hudiunan tabata spera un Mesias guerero; riba e dia aki nos ta mira kon Hesus ta drenta Herusalèm komo prínsipe di Pas. Si nan tabata spera un Mesias ku inkluso lo a hasi uso di violensia si tabata nesesario, e ta aparesé na nos komo e Mesias di Pas.
Nos ta riba djadumingu di rama ora nos ta drenta triunfalmente den bida di otro,.ora nos ta nifiká algu pa otronan, ora Evangelio no ta resultá pisá pa nos sigui ni inkombeniente su eksigensianan. Ta Djadumingu di Rama ora tur hende ta alabá i ta atmirá nos, ora nos bida ta yen di un sentido spiritual ku tin
kapasidat pa transmití algu pa esnan ku ta rondoná nos. Pero pronto siman di pashon ta yega.
Pashon i morto di Hesus ke bisa nos hopi kos den nos bida di kristian di e momentu aki ku a toka nos di biba.
E pashon di Hesus ku San Marko ta konta nos ta esun di mas antiguo ku ta eksistí ya ku e ta promé ku e otro Evangelionan sinóptiko —San Mateo i San Lukas— skirbí mas lat.
E ta kuminsá e relato ku e konspirashon pa arestá i mata Hesus. Ta sigui un momento di alegria ku perfume plamá i direktamente tras di esaki ta sigui e traishon di Hudas, Sena di Señor ta kontinuá ku ningamentu di Pedro i despues ta pasa pa orashon den Getsemaní. Di e orashon nos ta pasa pa e aresto i di djei pan na Sanedrín i ningamentunan di Pedro. Pilato i e sentensia di morto di Hesus ta hib’é direktamente na krusifikashon, morto i deramentu. Kuantu bia mesun kos ta sosodé den nos bida? Di gloria nos ta pasa pa soledat di doló, i di einan pa huisio i di huisio pa morto mes..
Ningun kristian por spera ku hinter su bida lo ta un entrada triunfal den Herusalèm. Nos tin ku asumí ku nos tambe tin momentunan di krus, di morto i inkluso di deramentu. E Evangelio di awe ta para aki, na e deramentu ku ta manera e interogante máksimo di e ser humano. Un deramentu kubrí ta enserá hinter e misterio di bida i di morto. Ku kara pa e deramentu nos ta puntra nos mes ki sentido bida i morto tin. Hesus tabata ke rekoré e mesun kaminda aki pa splika nos i laga nos mira sentido di bida i di e proyekto ku Dios tin pa sernan humano.
Den djis algun frase e ta revelá na nos e bida di Hesus komo esun di un ser humano na kaminda di su ora final pero hibá ku aktitut di obediensia na Tata. Ser kristian ta tambe deskubrí loke Dios ke pa kada un den kada momento i sirkunstansia.
Nos ta keda na pia di e kèlder meditando i kontemplando e misterio di morto den speransa di resurekshon.