zondag 8 november 2009

DI TRINTA I DOS DJADUMINGU SIKLO B

Promé Lektura : 1Reinan 17, 10-15
Salmo : Salmo 146, 6c-10
Di dos Lektura : Hebreonan 9, 24-28
Evangelio : Marko 12, 38-44


E Evangelio di awe ta presentá nos dos forma di biba religiosidat. Un, yen di onor, di kosnan bunita i rèspèt, ta steril i Hesus ta spièrta nos kontra di esaki. Ta religiosidat di esun ku ta risibí i di esun ku semper ke risibí…
E otro ta e religiosidat sin komplikashon eksterno. Ta e kontesta di esun pober ku ta duna tur loke e tin. Esaki ta e forma di biba ku Kristu ta proponé na nos. Bida di e kreyente semper ta lora entre e dos ekstremonan aki.
Algun ta buska pa nan religiosidat ser mirá korespondiendo na mundu i su proyektonan. Nan mester di rekonosementu di mundu pa sa ku nan ta esnan mas santu, esnan ku ta mas serka di Dios. Nan ta respetá Dios pero nan ke pa otronan rekonosé nan trabou i inkluso nan mes. E forma aki di religiosidat ta marka distansia, Dios ta ariba i ami ta purba di ta ku Dios… di manera ku ami ta ariba i otronan lo tin ku rekonosé esaki Añanan a pasa pero kurason di e ser humano no a kambia muchu. Te ainda awe e forma aki di religiosidat steril ta ripití su mes kada biaha di nobo.
Biba asina ku kriterionan di mundu ta e antife den Kristu i alehamentu di Dios.
Kaminda Evangelio ta bisa “nan no tin ni saku di kuminda ni paña pa tapa lomba …”, nan tin kantidat di paña…”; kaminda Evangelio ta kòrdá nos pa “sea humilde…”, nan ta buska “reverensia na lugá públiko.”; kaminda Evangelio ta bisa nos ku “e publikano a keda te patras den snoa implorando pordon di Dios…”, nan tabata buska “ promé puestonan…”; e Palabra ta bisa nos ku “ora bo asistí na un bankete, no bai sinta na promé lugá…”, nan tabata buska presisamente e asientonan t’e dilanti i mas rekonosé…; kaminda e Palabra ta sita na nos “duna na esnan pober…”, nan tabata gara propiedat di e biudanan… Loke ta mas tristu den tur esaki ta ku nan ta kombensí ku nan forma di biba fe ta esun ku Dios ke .
Pa nan e Evangelio no tin hopi sentido pasobra santa Skritura ta papia ku nos di entrega i nan ta mas preokupá den risibí…
Nos mester tene masha kuidou ku e fanátikonan hambrá di nos tempu. Nan forma di biba fe por yega na ekstremo máksimo di krueldat humano i spiritual. No ta referí na e tradishonalistanan ku ta komprendé ku Dios a keda den e pasado humano i splendoroso di Iglesia… Tambe nos ta mira na hopi okashon kon kristiannan ku ta konsiderá nan mes “revolushonario”, ta igual steril ku nan rumannan intransigente den fe.
Ningun religiosidat ku no ta duna nos pas interior ta bin di Dios. Normalmente nan ta kamuflahe di e berdadero fe den Kristu ku no ta yena ningun hende, ni sikiera esnan ku ta formulá e apresiashonnan.
Awe nos mester ta lúsido pa deskubrí nos mediokridat spiritual i humano. Nos tin ku mira kua ta nos promé puesto i nos rekonosementu di awendia. Nos tin ku pone nos dilanti e loke i ken realmente nos ta bai buskando…
E otro banda di e esena ta okupá pa un persona sosialmente insignifikante. E ta un biuda. Biudanan, prinsipalmente esnan ku no tin yu, tabata ser konsiderá komo e prototipo di pobresa den e pueblo de Israel. Ora e Palabra ta bisa: “lo bo yuda e huérfano i e biuda…” e ta rekordando e israelita su ekstremo situashon di pobresa.
Hesus ta pone nos dilanti e ehèmpel di e biuda pasobra e ta lo kontrali di esun anterior. E biuda no ta okupá puesto importante, ni ta risibí halago ni ta ser stimá pa ningun hende. E ta pasa su so den di bida, hopi bia den silensio; su pobresa no ta hasié atraktivo…
Den e biuda aki ta mira alma di e kreyente, di e berdadero kreyente. Apesar di su pobresa e ta kapas di duna Kristu i otronan di loke e tin pa biba. Asina ta pasa ku bida di hopi di nos ku ta purba di sigui Kristu: nos ta esnan pober ku ta duna òf , manera Santa Skritura ta bisa: “siendo pober, nos ta enrikesé hopi hende…”
E pober aki ta duna nos ehèmpel no únikamente pa e kantidat ku ela duna sino pa e aktitut di desprendimento ku tal entrega ta nifiká. Ta resultá ku ora nos duna di kurason, pa kon pober ku nos ta, semper nos lo entregá un gran rikesa. Duna ku duele ta sera kurason.
Den un mundu asina materialista manera esun di nos den kua ta kosta pa ekonómikamente yega na fin di luna, nos bon muhé di awe ta siña nos ku e entrega apsoluto na Kristu ta e mihó regalu ku nos por tin, ta p'esei e no tene miedu di duna loke bo tin pa biba. Nos tampoko lo tin problema di duna tur kos si realmente nos biba manera apòstel Pablo esta ku “pa ami, bida ta Kristu…” Si realmente nos biba esaki, tur kos i siguridat material lo parse nos insignifikante…
Awe Hesus ta pone pa nos komo ehèmpel un muhé i pa kolmo pober. E Evangelio ta asina. E ta konfundí nos pasobra e ta usa kriterionan diferente na esnan di mundu. No ta kla pa nos si nos lo ta kapas pa siña di nos tempu di awe di esnan ku tin alma di hende pober dilanti Dios i dilanti otronan…