zaterdag 5 september 2009

DI BINTITRES DJADUMINGU SIKLO B

Promé Lektura : Isaias 35, 4-7a
Salmo : Salmo 146, 7, -9a, 9bc-10
Di dos Lektura : Hakobo 2, 1-5
Evangelio : Marko 7, 31-37


Ki mágiko e akshonnan aki di Hesus ta parse nos! Hinka dede den orea, tochi lenga ku skupi. Definitivamente ku esakinan no ta práktika mashá komun pa nos; ta dikon Hesus ta hasié asina?
E promé palabranan di evangelio ta konta nos ku Hesus tabata pasa dor di Decápolis, área no hudiu. E konteksto pagano aki ta permití nos mira kon Hesus tabata hasi uso di mesun señalnan ku e kuranderonan tabata usa, pero El a duna nan un sentido kompletamente distinto. Pa e pagano, kura tabata muestra di poder ku e kurandero tabatin riba su dios p'asina e hasi loke e tabata ke; sin embargo, Hesus na momentu di kura ke hasi presente e Amor di Dios, su Tata, riba hendenan i no tantu su poder riba Dios. Ta p'esei E ta hisa kara na shelu i suspirá, pasobra E sa ku e Spiritu ku kua E tabata kura tabata di Dios, i ku su poder no tabata nada otro ku un signo di algu muchu mas trasendental, kier men, e tabata signo di poder di Dios ku tabata kumpliendo su promesa hasí ya for di profetanan, manera nos ta skucha den e promé lektura, di hasi su mes presente lagando esnan muda papia i e surdunan tende. Ta p'esei ora Hesus ta hasi uso di e signonan aki, E ke papia ku e paganonan den mesun lenguahe pero no pa e hasi su mes manera nan, sino pa for di einan, elevá nan na un fe muchu mas profundo i trasendental, fe den Dios Tata.

E akshon aki di permití nan skucha i papia, ta un anunsio kla na paganonan (destinatarionan di e Evangelio di Marko) ku tabata skucha e Evangelio, esta pa nan mes tambe tabata proklamá e Evangelio pa nan skucha i pa nan a bai anunsi’é.

Den e Evangelio aki ta resaltá e preokupashon di Hesus pa hende, pasobra e ser humano ta biba i biba den plenitut. Hesus sa di pone “prewisionan” ritual un banda i ta aserká e paganonan pa hiba nan tambe na salbashon. Awe lo parse ku nos a hasi eksaktamente lo kontrali buskando den nos strukturanan eksterno un “hustifikashon” pa nos falta di union.

SPLIKASHON:

Ta bèrdat ku esun divorsiá ku a bolbe kasa no por aserká pa tuma komunion, pero esaki no ta nifiká ku e no por aserká Kristu, mediante su orashon, su bida kristian i su obranan di mizerikòrdia; si Dios no ta rechas’é, dikon nos ta mark’é i rechas’é? Esnan ku ta biba den forma miserabel riba kaya, e prostituta, esnan ku malesa aids, dikon nos ta alehá nos mes di nan manera ta trata di “leproso”, pagano kende tin ku rechasá i mantené alehá di nos misanan di manera ku e ambiente ta keda puru.

Na nivel mas komun, mayoria di nos ta kombibí ku hende ku, maske nan ta bisa di ta batisá i kristian, di ningun manera ta biba nan fe: òf pasobra nan no a hinka esaki den nan for di chikí, òf pasobra no ta kombensí, òf a aserk’ é únikamente pasobra e kos ta den dje, òf simplemente pasobra ta kumbini’é. Den kada un di nan tin un surdu i muda manera esun di den e Evangelio. I nos, kiko nos ta hasi pa habri nan oido? Pero no aserkando nos mes ku aktitut di kondená, sino, tal manera Hesus a hasi, habriendo nos mes pa kultura di e otro, aserkando nos mes na dje, i pidiendo Dios pa sea E kende lo lag'é tende i papia.

Pero pa realisá esaki, promé nos mes tin ku siña skucha i papia. Awe nos kristiannan ta biba, den mayoria, manera hende ku ta surdu i muda; ta parse ku nos ta biba ku nos orea blòkiá pa e Palabra di Dios, òf únikamente nos ta lag'é drenta t’e kaminda e no ta inkómodo pa nos. Nos ta skucha ku Hesus a sirbi esnan mas desabilitá, a biba pa nan i a biba ku nan; i en kambio nos ta preferá di no skucha e parti aki i nos ta buska un religion mashá personal kaminda únikamente Dios i ami ta pas. Nos ta skucha ku Dios ta papia ku nos di pordoná i ser solidario, pero nos ta preferá pone esaki un banda i skucha únikamente ku Dios ta pordoná nos i ta biba huntu ku nos.

E siman aki, ban kita e tapanan aki for di nos orea, esunnan ku no ta permití nos skucha esun den nesesidat, ni sirbi esun ku mester di nos. Laga nos mantené e orashon aki hinter siman: “Señor, no laga nos ta surdu pa bo bos”.