zaterdag 13 juni 2009

SOLEMNIDAT DI KURPA I SANGER DI KRISTU



Promé Lektura : Eksodo 24, 3-8
Salmo : Salmo 116, 12-13. 15-18
Di dos Lektura : Hebreonan 9, 11-15
Evangelio : Marko 14, 12-16. 22-26


Si algun bia nos komentá ku un hende ku a alehá su mes di e realidat di resurekshon di Kristu, ta mashá probabel ku e ta bisa nos "…i si Ela resusitá… unda E ta?…" Ta mashá kurioso mira kon inkluso esnan alehá ta komprondé loke ta nifiká ser kristian for di e presensia òf no di Eukaristia den nan bida. Pa esnan alehá, ta kristian "praktikante" ta bai misa i ta "no praktikante" ta ora no ta bai misa. E identifikashon aki di kon praktiká fe relashoná ku Eukaristia tin hopi importansia. Pa nan práktika di fe ta bai mediante di partisipashon na misa; mi no ta pone mi FE den práktika pasobra mi no ta partisipá na Eukaristia. Ser kristian segun nan no ta únikamente resa, lesa e Palabra i yuda pober…
Biba FE ta íntimamente ligá ku bai misa i loke tin mará na esaki. Pa kontestá e promé pregunta nos tin e fiesta aki ku ta bin rekordá nos presensia múltiple di Dios den mundu
Ku nos ta bibando.
Señor resusitá ta den Eukaristia, den Palabra, den Iglesia, den komunidat, den esnan pober i inválido, den susesonan, ets. ets. Den realidat, Hesus semper ta presente na tur lugá i sirkunstansia kaminda ta laga porta habrí pa su presensia.
Bida kristian ta na promé lugá deskubrí presensia di Kristu resusitá i despues adorá i eksperimentá tal presensia kada dia, kada instante. E kreyente sa ku morto di Hesus no a terminá su komunion ku sernan humano, sino lo kontrali , ela perfekshoná den forma totalmente nobo i mas intenso ku te awor akí.
Nos ta topa Hesus riba kamindanan di bida, den forsa di su Palabra i na manera mashá spesial den un komementu fraternal. Na final di Kristu su kaminda no tabatin ni un retiro, ni un diskurso, sino un sena huntu ku esnan ku tabata siguiÉ. Den istoria humano E sena aki ta multipliká su mes spiritualmente miónes i miónes di bia atraves di Eukaristia.
Iglesia ta rekordá nos ku Eukaristia ta kreadó di fraternidat y komunidat. Hopi bia por ta ku ta bai Misa di manera rutinario, mas bien komo kustumber ku pa deboshon aktivo. Por ta inkluso ku e lenguahe ku e saserdote ta utilisá ni sikiera ta alkansá òf mishi kubo, ku e no ta konektá ku e realidat tan inmenso di presensia di Hesus. Eukaristia ta un punto di yegada i un punto di salida. Pa hopi persona aserkamentu na Eukaristia por nifiká aktividat outéntiko di su bida spiritual i bolbe riba kaminda lubidá… Pa otro e ta nifiká un enkuentro profundo i íntimo ku Señor ku ta presente den nos bida…
Nos ku ta katóliko no ta kanibal. Kome kurpa i bebe sanger di Kristu ta nifiká akseptá su bida i su mensahe den nos eksistensia propio. Kristu a pone su mes asina serka di nos ku E no ta únikamente rondó di nos den Palabra, den akontesimentu, i den e mil gestonan diario ku E ta hasi uso di dje pa aserka su mes na nos. El a disidí ku E mester ta denter di nos den íntimo union ku e ser ku nos ta p'asina for di einan duna forsa na e tarea interior aki ku tur kreyente tin.
Eukaristia ta tambe un yamada den konteksto Paskual. Pasku tabata nifiká pa e hudiunan eksperensia di libertat i di hustisia, e fiesta aki di Kòrpus ta invitá nos na tur dos . Nos no por kome kurpa i bebe sanger di Hesus si adelantá nos no a ser laga librá di nos sklabitutnan interno: miedu, kobardia, opseshon, debilidat tolerá, ets. Nos mester ta liber di manera ku libertat di Hesus ta hopi serka di nos balornan humano.
Hopi bia hende ta puntra si esnan ku ta bai Misa a deskubrí profundidat di loke nos ta selebrando. Si kada persona ku akudí na Eukaristia eksperensiá esaki maske ta superfisialmente, kiko ta e loke nos ta hasiendo i ku ken nos ta, ta hopi probabel ku nos misanan lo tabatin otro tono i otro konsekuensia práktiko den nos bida. Eukaristia no ta un selebrashon personal, íntimo i alehá di otronan. Ora Hesus establesé e kontakto íntimo kuné , E ta hasié den komunidat.
Awendia den mundu ta papia hopi di komunidat, ta kombidá pa ta uní inkluso di parti di polítika i tur institushon sosial. Reunion rondó di Señor tin un referensia spesial pa otronan. No tin kurpa i sanger di Kristu entregá pa esun ku ta biba será den e ser chikí ku e ta dominá pa egoismo, ni kaminda no tin hustisia pa otro, ni kaminda hende no ta kapas pa pordoná i bolbe subi e kaminda ku ta kondusí na e Maestro.
Sakrifisio di Misa mester laga nos deskubrí Dios ku ta entre nos i e rumannan ku nos tin banda di nos. Nos no por bai pa risibí Señor si nos kurason ta hundí den odio, den renkor òf falta di pordon, ni tampoko ora e kurason a hasi nos bira duru di tal manera ku nos ta inkapas pa konmové dilanti doló i inhustisia ku otronan ta sufri. Hustisia ta nòmber ku tin ku aparesé na entrada di kada un di nos selebrashonnan. Hustisia ta un di e nòmbernan di amor. Un hustisia práktiko i real ku ta komprometé su mes ku esnan mas débil i den nesesidat. Únikamente di e manera aki nos ta pasa di algun selebrashon apstrakto na amor konkreto di Dios entre nos.
Entrega di kurpa i sanger di Kristu ta e outo-donashon di mas grandi hamas realisá. Si mester ta gradesidu na hende ku a duna un o otro órgano físiko pa por sigui biba, anto kon gradesidu mester ta na esun ku pa amor a duna hinter su bida i a laga pa nos su kurpa i sanger , p'asina nos tin bida ku plenitut!!

Yüni: Luna di Sagrado Kurason di Hesus


Splikashon di e fiesta

Imáhen di Sagrado Kurason di Hesus ta rekordá nos di e núkleo sentral di nos fe: kuantu Dios ta stima nos ku su Kurason i kuantu nos na nos turno, mester stim’é. Hesus tin un Kurason ku ta stima sin midí.
I E ta stima nos asina tantu, ku E ta sufri ora su amor inmenso no ta ser korespondé.

Iglesia ta dediká hinter luna di yüni na Sagrado Kurason di Hesus, ku fin pa nos ku ta katóliko vener’E, honr’É i imit’É spesial den e 30 dianan aki.

Esaki ta nifiká ku e luna aki nos tin ku biba demonstrando Hesus ku nos obranan ku nos stim’é, ku nos ta korespondé e gran amor ku E tin pa nos i ku El a demonstrá esei entregando su mes na morto pa nos, kedando den Eukaristia i siñando nos e kaminda na bida eterno.
Tur dia nos por aserká Hesus òf alehá di djE. Ta dependé di nos, ya ku E semper ta wardando i stimando nos.

Nos mester biba rekordand’É i pensa kada bia ku nos aktua: Kiko Hesus lo a hasi den e situashon aki, kiko su Kurason lo a mand’E hasi ? I ta esei ta loke nos mester hasi (dilanti di problema den famia, na trabou, den nos komunidat, ku nos amistatnan, ets.).
Pues nos mester, por tantu, pensa si e obra òf akshonnan ku nos ta bai hasi ta alehá nos òf ta hiba nos serka di Dios.

Un imáhen di sagrado Kurason di Hesus na kas òf na trabou, ta yuda nos rekordá su gran amor i pa imit’é den e luna di yüni aki i durante hinter aña.

Orígen di deboshon na Sagrado Kurason di Hesus

Santa Margarita María di Alacoque tabata un religioso di e Órden di Visitación. E tabatin un gran amor pa Hesus. I Hesus tabatin un amor spesial p’e.

Ela aparesé na dje na vários okashon pa bis’é kuantu e tabata stim’é i tur hende i kuantu doló su Kurason tabata hasi pasobra hendenan tabata alehá nan mes di djE pa motibu di piká.
Durante e bishitanan aki na su alma, Hesus a pidié pa siña nos stim’é mas, pa tin deboshon p’E, pa resa i mas ku tur kos, pa tin bon komportashon p'asina ku su Kurason no sufri mas pa nos pikánan.

Piká ta alehá nos di Hesus i esaki ta hasi’E tristu pasobra E ke pa nos tur yega Shelu serka djE . Nos por demonstrá nos amor na Sagrado Kurason di Hesus ku nos obranan: Di esaki deboshon na sagrado kurason di Hesus ta konsistí.

Promesa di Sagrado Kurason di Hesus:


Hesus a primintí Santa Margarita di Alacoque, ku si un persona risibí komunion riba promé djabièrnè di luna, durante nuebe luna siguí, E ta konsed’é lo siguiente:


1. Lo Mi dun’é tur grasia nesesario pa su estado (kasá, soltero, viudo(a) òf konsagrá na Dios).
2. Lo mi pone pas den su famia.
3. Lo mi konsol’é den tur su tristesa..
4. Lo Mi ta su refugio durante bida i, riba tur kos, na ora di morto.
5. Lo Mi bendishoná su empresanan den forma abundante.
6. Pekadornan lo haña mizerikòrdia.
7. Esnan debil lo haña fervor.
8. Esnan ku fervor lo haña elevashon rápido na perfekshon haltu.
9. Lo Mi bindishoná lugánan kaminda imágen di mi Kurason ta eksponé i venerá.
10. Lo Mi duna nan grasia pa tochi kurasonnan mas duru.
11. Personanan ku ta propagá e deboshon aki lo tin nan nòmber skirbí den Mi Kurason i hamas lo ser kitá di djE.
12. Grasia di penitensia final: ke men, nan lo no muri den desgrasia i sin a risibí Sakramentunan.

Orashon di Konsagrashon na Sagrado Kurason di Hesus

Por buska un prenchi riba kua tin figura di Sagrado Kurason di Hesus i, dilanti di dje, hasi konsagrashon den famia di siguiente manera:

Señor Hesukristu, na rudia di Bo pianan,
kontentu nos ta renobá konsagrashon
di nos famia na Bo Divino Kurason.

Sea, awe i semper, nos Guia,
Hefe protektor di nos hogar,
Rei i Sentro di nos kurasonnan.

Bendishoná nos famia, nos kas,
nos bisiña-, mayor- i amigunan.

Yuda nos kumpli fielmente ku nos deber, i partisipá den nos alegria- i anshanan, den nos speransa i duda, den nos trabou i nos dibertishonnan.

Duna nos forsa, Señor, p'asina ku nos karga nos krus di kada dia i pa nos sa di ofresé tur nos aktonan, huntu ku Bo sakrifisio, na e Tata.

Ku hustisia, fraternidat, pordon i mizerikòrdia ta presente den nos hogar i den nos komunidat.
Nos ke ta instrumento di pas i di bida.

Ku nos amor kompensá bo kurason,
di algun manera, di frialdat , di indiferensia, ingratitut i di falta di amor di esnan ku no konoséBo, despresiá òf rechasáBo.

Sagrado Kurason di Hesus, nos tin konfiansa den Bo.
Konfiansa profundo, ilimitá.



Outor: Teresa Fernández del Castillo

AÑA SASERDOTAL

Kerido Saserdotenan:

E Aña Saserdotal, anunsiá pa nos Papa stimá Benedicto XVI, pa selebrá e di 150 aniversario di morto di San Juan Maria Bautista Vianney, e Pastor Santu di Ars, ta na punto di kuminsá. E Tata Santu lo habrié riba dia 19 di yüni próksimo, fiesta di Sagrado Kurason de Hesus i di e jornada Mundial di Orashon pa santifikashon di Saserdotenan. Anunsio di e aña spesial aki tabatin un reperkushon mundial eminentemente positivo, spesial entre Saserdotenan mes. Nos tur ke hasi nos mes empeño, ku determinashon, profundidat i fervor, ku meta pa lo ta un aña ampliamente selebrá den hinter mundu, den diósesis-, den parokia- i den komunidatnan lokal den tur su grandesa i ku partisipashon kaluroso di nos pueblo katóliko, ku sin duda stima su Saserdotenan i ku ke mira nan felis, ku santidat i yen di alegria den nan trabou apostóliko di kada dia.

Lo mester ta un aña positivo i ku propósito durante den kua Iglesia ke bisa, prinsipalmente na Saserdotenan, pero tambe na tur kristian, na sosiedat mundial, mediante di media global, ku e ta orguyoso di su Saserdotenan, ku e ta stima nan i ku e ta venerá i atmirá nan, i ku e ta rekonosé nan trabou pastoral ku gratitut i nan testimonio di bida. Di bèrdat Saserdotenan ta importante no únikamente pa tur loke nan ta hasi sino, mas ku tur kos, pa loke nan ta. Den mesun rosea, ta bèrdat ku a mira algun di nan enbolbí den problema grave i situashon delikado. Klaro ku ta nesesario sigui ku investigashon, huzga nan debidamente i duna nan kastigu meresí. Sin embargo, e kasonan aki ta kubri un porsentahe masha chikí den komparashon ku e kantidat total di saserdote. E mayoria inmenso di Saserdotenan ta personanan ku mashá dignidat, dediká na e ministerio, hòmbernan di orashon i di karidat pastoral, ku ta pasa hinter nan eksistensia dediká na nan vokashon i mishon, den hopi kaso ku sakrifisio personal grandi, pero semper ku un amor outéntiko pa Hesukristu, pa Iglesia i pa e pueblo; solidario ku esnan pober i ku esnan ku ta sufri. Ta p'esei Iglesia ta mustra su mes orguyoso di su saserdotenan plamá riba mundu.

E Aña aki mester ta okashon pa un periodo di profundisashon intenso di e identidat saserdotal, di e teologia tokante saserdosio katóliko i di e sentido ekstraordinario di vokashon i di mishon di Saserdotenan den Iglesia i den sosiedat. Pa tur esaki lo ta nesesario organisá enkuentronan di estudio, dianan di reflekshon, ehersisionan spiritual spesífiko, konferensia- i simannan teológiko den nos fakultatnan eklesiástiko, ademas di estudionan sientífiko i nan respektivo publikashon.

E Tata Santu, den su diskurso di anunsio di promulgashon durante e Asamblea Plenario di e Kongregashon pa Klero, dia 16 di mart ku a pasa, a bisa ku, e aña spesial aki e ke “faboresé e ansha aki di Saserdotenan den direkshon di perfekshon spiritual di lokual mas ku tur kos ta dependé, efikasia di e ministerio”. Spesialmente p'esei, mester ta un aña di orashon di Saserdotenan, ku Saserdotenan i pa Saserdotenan; un aña di renobashon di spiritualidat di presbíterio i di kada un di e presbíteronan. Den konteksto referí n’e Eukaristia ta presentá su mes komo e sentro di spiritualidat saserdotal. Adorashon eukarístiko pa santifikashon di Saserdotenan i maternidat spiritual di religiosonan, di muhénan konsagrá i di muhénan laiko pa kada un di e presbíteronan, komo proposishon hasí ya pa algun tempu pa e Kongregashon pa Klero, lo por desaroyá su mes ku mihó fruta di santifikashon.

Lo ta tambe un aña den kua ta saminá kondishonnan konkreto i sosten material den kua nos Saserdotenan ta biba, den algun kaso obligá na sobrebibí den situashon di pobresa severo.

Laga pa e mesun tempu, ta aña di selebrashon religioso i públiko ku ta kondusí e pueblo, e komunidatnan katóliko lokal, pa resa, pa meditá, pa festehá i pa presentá homenahe debido na su Saserdotenan. E fiesta di komunidat eklesiástiko ta
un ekspreshon masha kordial, ku ta elevá i alimentá alegria kristian, ku ta brota di e siguridat di ku Dios ta stima nos i ta festehá ku nos. Lo ta oportunidat pa aksentuá e komunion i amistat di Saserdotenan ku e komunidat na nan enkargo.

Por menshoná hopi otro aspekto i inisiativa ku lo tin komo meta enrikesé e Aña Saserdotal. Relashoná ku esaki presisamente e kreatividat di iglesianan lokal mester intervení. Ta pa esaki ku den kada Konferensia Episkopal, den kada Diósesis den kada parokia òf den kada komunidat eklesial lo krea tan pronto pusibel programa konkreto i efektivo pa e aña spesial aki. Ta klaro ku lo ta masha importante kuminsá e aña aki ku un selebrashon signifikativo. Riba mesun dia di apertura di e Aña Saserdotal, riba 19 di yüni, ku Tata Santu na Roma, ta kombidá Iglesianan lokal pa partisipá, den forma ku mas ta faboresé, na dicho inougurashon ku un akto litúrgiko spesífiko i festivo. Lo risibí ku agrado tur esnan ku na okashon di e apertura, lo por ta presente, ku fin pa manifestá ku partisipashon personal na e felis inisiativa aki di Papa. Sin duda, Dios lo bendishoná e esfuerso aki ku gran amor i la Bírgen Maria, Reina di Klero, lo intersedé pa boso tur, kerido Saserdotenan.

Kardinal Claudio Hummes
Arsobispu Emérito di San Pablo
Prefekto di e Kongregashon pa Klero

zaterdag 6 juni 2009

SANTÍSIMA TRINIDAT

Promé Lektura : Deuterenomio 4, 32-34. 39-40
Salmo : Salmo 33, 4-6. 9. 18-20. 22
Di dos Lektura : Romanonan 8, 14-17
Evangelio : Mateo 28, 16-20


Djadumingu pasá, nos a mira presensia di Spiritu den nos Iglesia i den nos bida; e djadumingu aki ta toka na nos pa profundisá den e misterio di Dios.
Den Beibel no ningun kaminda ta aparesé e palabra "Trinidat", pero sí loke e ta nifiká: Dios ta solamente UN: E ta Tata, Yu i Spiritu Santu. Ku e terminologia aki di "Trinidat" no ta ekspresá un mas di e atributonan di Dios, sino e konstitushon mes di su esensia.
Tampoko e doktrina aki ta aparesé den ningun di e otro religionnan monoteista. Ni den hudaismo ni den Islam nos ta mira e menor señal di tal kos. Doktrina di Santísima Trinidat ta eksklusivo di kristianismo.
No tin nodi di bisa ku a purba splika ku tantu pa komprondé su filosofia komo e teologia tin basta difikultat. Ser humano ta purba splika e misterio, pero profundidat di Dios ta ekstensivo pa nos kapasidat terenal limitá. Inkluso nos falta palabra pa por deskribí ku eksaktitut misterio asina grandioso.

Kon Dios por ta un den tres? Kon tres por ta unu?
Kristianismo por duna impreshon pa esun alehá di ta un fe kompliká, yen di splikashon mitar spliká, di misterio ku nan profundidat ainda ta riba kaminda di bida ta poko ménos ku inaksesibel. Por ta ku algu di esaki ta bèrdat. San Pablo mes a bisa nos ku "awor nos ta mira Dios manera den un spil, pero despues lo mir’é kara kara". Pues no ta straña nos anto dos reakshon masha humano ku nan a duna den e último episodio di e evangelio di san Mateo.
E evangelio ta bisa ku e disipelnan a reakshoná na dos manera:

• "nan ta ador’é”.- Deskubrí grandesa di Dios semper ta produsí adorashon. Mi ta kòrda ku den mi añanan di hubentut kon despues di algun ehersisio spiritual intenso nos komo mucha tabata sali yená di Dios, di atmirashon, amor i rèspèt pa nos kreadó. Algu asina nos promé rumannan di fe a sinti.
Pero no tur kos ta grandesa i bunitesa. E evangelio den kasi mes liña ta hiba nos bèk na realismo bisando:

• "pero algun a duda".- Inkluso entre esnan ku ta adorá por tin esnan ku ta duda. Debilidat i duda no ta nifiká ku fe no ta sinsero. Duda ta ripití su mes konstantemente den siguidónan di Hesus:"Lo ta awor E ta bai proklamá su reino?" "Abo ta esun ku mester bini...?" i asina kantidat sin fin di duda na kua kada un di nos tin ku duna su kontesta; su kontesta propio i personal.
Pa medio di e teksto nos por komprobá ku e disipelnan no tabata inkliná na kere ni pa pasa den desapunto, sino ku promé nan tabata ke tin prueba sigur di e bèrdat, pa despues nan pega na dje di hinter nan kurason. " Nan duda —San Jerónimo ta bisa— ta oumentá nos fe".
Nos komo hende den nos eksistensia terenal ta move entre dos parameter: adorashon i duda. Tin duda no ta malu; loke ta malu ta ora no ta haña kontesta ku Dios ta duna nos riba kada un di nan.
Den fondo Trinidat ta ni mas ni ménos ku entrega total, pleno i profundo di Dios. Deskubrí e Tata, e Yu i Spiritu santu aktuando den bo bida, ta e aventura spiritual mas grandi ku un ser humano por eksperensiá riba hinter kaminda di su eksistensia.
Laga DIOS yena e ser ku nos ta , ta e mihó manera di siguiÉ. Den e tarea aki Hesus ta laga pa nos e enkargo di batisá i proklamá Trinidat. Dikon Hesus ta bisa ku tin ku batisá den nòmber di Tata i di Yu i di Spiritu Santu?, pasobra E sa perfektamente ku den nan tin e mesun núkleo di Dios. Deskubrí esaki den nos bida di kreyente ta di laga ku sea Dios mes kende ta guia nos.
Tata ta Dios pa nos. Yu, Dios ku nos. Spiritu santu ta Dios den nos.

zaterdag 30 mei 2009

DJADUMINGU DI PENTEKÒSTER

Promé Lektura : Echonan 2, 1-11
Salmo : Salmo 104, 1ab, 24ac. 29bc- 31. 34
Di dos Lektura : 1Korinto 12, 3b-7, 12-13
Evangelio : Huan 20, 19-23


Den kuantu dios kristiannan ta kere? Ken ta Spiritu Santu?
Tin personanan di otro religion i kerensia ku ta pensa ku nos komo kristian te kere den tres dios distinto, algu manera un mini shelu mitológiko... Nò! Nos komo kristian ta kere den un solo Dios. Un Dios ku ta Tata, Yu i Spiritu Santu.
Ken ta Spiritu Santu? Spiritu Santu ta Dios. E no ta energia misterioso ku ta sali for di Dios, ni un rosea di e todopoderoso kompletamente impersonal. E ideanan aki ta bini di e panteísmo kontemporáneo atraves di religionnan oriental. Spiritu Santu tin personalidat propio; e no ta algu skur sin presishon. Spiritu Santu ta Dios.
Un solo Dios den tres persona ta loke nos komo kristian ta yama e "Misterio di Santísima Trinidat". E tres personanan ta partisipá den e diferente aspektonan di salbashon. Dios Tata a disponé salbashon di ser humano , realisá pa medio di e Yu, Hesukristu, i apliká pa Spiritu Santu.
Si puntra hopi hende ku ta bai Misa ku frekuensia tokante di Spiritu Santu lo haña mas ku un sorpresa.
Nan ta bisa ku E ta e gran deskonosí i tin basta bèrdat den e afirmashon ei. Ku sierto frekuensia nos ta lubidá ku ta únikamente Spiritu Santu ta esun ku por kambia kurason humano ku no ta resistí na reformá su bida segun Dios. Kombertí bo mes ta hasi kaso di e invitashonnan di Spiritu Santu den nos bida i lag’é ser transformá pa medio di djE. E Spiritu di Dios ta esun ku ta santifiká nos, esun ku ta apoyá nos riba e kaminda di Kristu, esun ku ta yuda nos den nos debilidat i ta intersedé na nos fabor; esun ku ta duna testimonio na nos spiritu di ku nos ta yunan di Dios, i esun ku un dia, na final di tempu, lo duna bida na nos kurpa mortal ku e mesun poder ku a lanta Kristu di entre mortonan.
Por parse ku Spiritu Santu ta aktua di manera eksklusivamente individual, pero bèrdat ta ku e tin un akshon desisivo den bida di komunidat. Nos komunidatnan ta debilitando i ta birando simplemente grupo di amigu si E no ta presente. Ta nota un komunidat kaminda E ta presente i ta nota tambe kaminda e no t’ei ! ...
Kada kristian mester puntra su mes kua ta e lugá ku Spiritu Santu ta okupá den nos bida. Hesus a bisa nos ku "E lo laga boso mira tur kos " (Hn 14,26). No t’asina ku mediokridat di hopi kristian ta debí ku nan ta dediká hopi tempu na otro siñansanan diferente di esnan ku Dios ta trese pa nos?
Kiko presensia di Spiritu Santu ta aportá na e kristian?
Den Iglesia nos ta bisa ku basta frekuensia "Bini Spiritu kreador", i ta bèrdat, e Spiritu ta rekreá nos bida di dia pa dia pa hasié na e imágen di loke Dios ke. Laga E transformá nos, ta nifiká keda serka di e boluntat di Dios pa nos bida.
Tambe den nos bida diario E ta mustra nos e aktitutnan ku nos mester tin dilanti e diferente situashonnan. Pa ser guia di e pueblo, profeta, rei, Spiritu Santu tabata presente. Na apòstelnan e ta duna algun kualidat pa risibí boluntat i revelashon di Dios i E ta duna nan un poder insólito pa prediká e Evangelio. Mesun kos ta pasa ku nos awe.
Ela inspirá Santa Skritura i ta fortifiká nos pa nos bib’é.
Di dia pa dia E ta presente den nos bida hasiendo ku nos ta nase di nobo ku e arepentimentu i fe den Kristu. Arepentimentu ta yega únikamente ora hende ta konsiente di piká. Ta Spiritu Santu ta esun ku ta biba den e kristian lagando su frutanan di: amor, alegria, pas, pasenshi, amabilidat, bondat, fidelidat, humildat i dominio propio.
Iglesia ta keda marká di manera definitivo pa medio di presensia di Spiritu Santu. E ta esun ku ta edifiká Iglesia i E ta esun ku ta aportá tur e elementonan nesesario pa kresementu di komunidat kristian pa medio di su karisma i donnan.

Pentekòster

Outor: Teresa Fernández

Orígen di e fiesta

Hudiunan tabata selebrá un fiesta pa yama danki pa kosecha,
50 dia despues di Pasku. Di einan e nòmber Pentekòster ta bini. Despues, sentido di e selebrashon a kambia pa yama danki na e Lei entregá na Moises.

Ku e fiesta aki nan tabata rekordá e dia riba kua Moises a subi Seru Sinaí i a risibí e tablanan di Lei i a mustra esaki na e pueblo di Israel, loke Dios tabata ke di nan. Asina nan tabata selebrá e aliansa di Tèstamènt Bieu ku e pueblo a establesé ku Dios: nan a komprometé nan mes pa biba segun su mandamentunan i Dios a komprometé su mes pa ta semper ku nan.

Hende tabata bini di hopi lugá na e Tèmpel di Herusalèm, pa selebrá fiesta di Pentekòster.

Den marko di e fiesta hudiu ta kaminda nos fiesta kristian di Pentekòster a surgi.

Promesa di Spiritu Santu

Durante Último Sena, Hesus ta primintí su apòstelnan: “Mi Tata lo duna boso otro Abogado, ku lo ta ku boso pa semper: e spiritu di Bèrdat” (San Huan 14, 16-17).

Poko despues E ta bisa nan: “Mi ta papia e kosnan aki ku boso miéntras Mi ta huntu ku boso; pero e Abogado, esta Spiritu Santu, ku Tata lo manda den mi nòmber, lo siña boso tur kos i rekordá boso tur loke Ami a bisa boso.” (San Huan 14, 25-26).

Ora nan a finalisá ku sena, E ta bolbe hasi nan e mesun promesa: “Ta kumbiní boso bini kaminda Mi ta bai, pues ora Ami bai e Abogado lo bini,... Mi tin hopi mas kos di bisa boso, pero boso lo no soportá nan aworakí. Ma ora e Spiritu di Bèrdat bin , lo E guia boso na e bèrdat kompletu,... i E lo konta boso di kosnan ku lo bai pasa” (San Huan 16, 7-14).

Den kalendario di Aña Litúrgiko, despues di fiesta di Asenshon, sinkuenta dia despues di Resurekshon de Hesus, nos ta selebrá fiesta di Pentekòster.

Splikashon di e fiesta:

Despues di Asenshon di Hesus, e apòstelnan tabata reuní ku Mama di Hesus. Tabata dia di fiesta di Pentekòster. Nan tabatin miedu di sali prediká. Di repente, nan a skucha un bientu fuerte i lenga chikí di kandela a baha riba kada un di nan.

Nan a keda yená di Spiritu Santu i nan a kuminsá papia idiomanan deskonosí.

Den e dianan ei, tabatin hopi strañero i bishitantenan na Herusalèm, ku tabata bini di tur parti di mundu pa selebrá fiesta di Pentekòster hudiu. Kada un tabata tende e apòstelnan papia den nan propio idioma i tabata komprondé perfektamente loke nan tabata papia.

Nan tur, for di e dia ei, ya no tabatin miedu i nan a sali prediká siñansanan di Hesus na hinter mundu. Spiritu Santu a duna nan forsa pa e gran mishon ku nan tabatin di kumpli kun’é : Hiba palabra di Hesus na tur nashon, i batisá tur hende den nòmber di Tata, di Yu i di Spiritu santu.
Ta riba e dia aki eksistensha di iglesia a kuminsá komo tal.

Ken ta Spiritu Santu?

Spiritu Santu ta Dios, E ta e di Tres Persona di Santísima Trinidad. Iglesia ta siña nos ku Spiritu santu ta e amor ku ta eksistí entre Tata i Yu. E amor ei ta asina grandi i asina perfekto ku e ta forma un di tres persona. Spiritu santu ta yena nos alma den Boutismo i despues, di manera perfekto, den Konfirmashon. Ku e amor divino di Dios denter di nos, nos ta kapas pa stima Dios i e próhimo. Spiritu Santu ta yuda nos kumpli ku nos kompromiso di bida ku Hesus.

Señalnan di Spiritu Santu:

Bientu, kandela, palomba.

E símbolonan aki ta revelá na nos podernan ku Spiritu Santu ta duna nos: Bientu ta un forsa invisibel pero real. Asina Spiritu Santu ta. Kandela ta un elementu ku ta limpia. Por ehèmpel, ta sende kandela riba tereno pa kita yerba malu i pa por sembra bon simia. Den laboratorionan médiko pa purifiká instrumento nan ta pasa kandela riba nan.

Spiritu santu ta un forsa invisibel i poderoso ku ta biba den nos i ta purifiká nos di nos egoismo p’asina traha kaminda pa amor.

Nòmbernan di Spiritu santu.

Spiritu Santu a risibí vários nòmber a lo largu di Tèstamènt Nobo: Spiritu di bèrdat, Abogado, Paráclito, Konsoladó, Santifikadó.

Mishon di Spiritu Santu:

1. Spiritu Santu ta santifikadó: Pa Spiritu Santu logra kumpli ku su funkshon, nos mester entregá nos mes totalmente na djE i laga nos ser kondusí ku trankilidat pa medio di su inspirashonnan p’asina nos por perfekshoná nos mes i krese tur dia den santidat.
2. Spiritu Santu ta biba den nos: Den Huan 14, 16, nos ta topa siguiente frase: “Yo rogaré al Padre y les dará otro abogado que estará con ustedes para siempre”. Tambe, 1 Korintio 3, 16 ta bisa: “Boso no sa ku boso ta tèmpel di Dios i ku Spiritu di Dios ta biba den boso?”. Ta pa e rason aki nos mester respetá nos kurpa i nos alma. E ta den nos pa obra pasobra e ta “dunadó di bida” i e ta amor.
E akseptashon aki ta kondishoná na nos akseptashon i kolaborashon liber. Si nos entrega nos mes na su akshon amoroso i santifikadó, lo e hasi maravíanan den nos.
3. Spiritu Santu ta resa den nos: Nos mester di un gran silensio interior i di un profundo pobresa spiritual pa pidi Spiritu Santu resa den nos. Laga ku Dios resa den nos siendo dóciles na Spiritu. Dios ta intervení pa e bon di esnan ku ta stim’é.
4. Spiritu Santu ta hiba nos na e bèrdat pleno, e ta fortalesé nos p’asina ku nos por ta testigu di Señor, e ta mustra nos e rikesa maravíoso di e mensahe kristian, e ta yena nos ku amor, pas, goso, fe i di speransa kresiente.

Spiritu Santu i Iglesia:

Pa medio di fundashon di Iglesia riba dia di Pentekòster, Spiritu Santu ta esun ku ta konstruí, animá i santifiká, ta duna bida i unidat i ta enrikesé ku su donnan.
Spiritu Santu ta sigui traha den Iglesia na hopi manera distinto, inspirando, motivando i impulsando kristiannan, den forma individual òf komo Iglesia kompletu, ora e ta proklamá e Bon Notisia di Hesus.
Por ehèmpel, E por inspirá Papa pa duna un mensahe importante na humanidat; e ta inspirá e Obispu di un diósesis pa promové un apostolado; ets.

Spiritu Santu ta asistí espesialmente e representante di Kristu riba Tera, Papa, p’asina e guia Iglesia den forma rekto i kumpli su labor di wardadó di e rebaño di Hesukristu.
Spiritu Santu ta konstruí, santifiká i ta duna bida i unidat na Iglesia.
Spiritu Santu tin e poder pa animá i santifiká nos i logra den nos aktonan ku, pa nos mes, nos lo no a realisá. Esaki e ta hasi pa medio di su shete donnan.

E shete donnan di Spiritu santu:

E donnan aki ta regalo di Dios i únikamente ku nos esfuerso nos por laga nan krese o desaroyá. Nan mester di akshon di Spiritu Santu pa por atende ku nan.

1. SABIDURIA: Ta permití nos komprendé, eksperimentá i saboriá kosnan divino, pa por husga nan di forma rekto.
2. ENTENDIMENTO: pa medio di dje, nos inteligensia ta bira apto pa komprendé intuitivamente e bèrdatnan revelá i e natrualnan di akuerdo na e fin sobrenatural ku nan tin. E ta yuda nos komprendé e pakiko di kosnan ku Dios ta manda nos.
3. SIENSIA: Ta hasi nos inteligensia kapas pa husga di forma rekto e kosnan krea di akuerdo ku nan fin sobrenatural. E ta yuda nos pensa bon i pa komprendé kosnan di mundu ku fe.
4. KONSEHO: E ta permití ku e alma ta sinti ku rektitut loke e mester hasi den un sirkunstansia determiná. E ta yuda nos pa ser bon konsehero di otro, guiando nan riba e bon kaminda.
5. FORTALESA: E ta fortalesé e alma pa praktiká tur klase di birtut heroiko ku konfiansa invensibel pa superá mayor peliger òf difikultat ku por surgi. E ta yuda nos pa no kai den tentashon ku demoño ta presentá na nos.
6. PIEDAT: Ta un regalo ku Dios ta duna e alma pa yud’é stima Dios komo Tata i hende komo ruman, yudando i respetando nan.
7. TEMOR DI DIOS: Ta duna e alma humildat pa apartá su mes di piká dor di temor a disgustá Dios ku ta su bondat ku ta su bondat supremo E ta yuda nos pa respetá Dios, pa dun’é su lugá komo persona mas importante i bon di mundu, pa nunka bisa nada kontra di djE.

Orashon na Spiritu Santu

Bini Spiritu Santu, yena kurason di bo fielnan i sende den nan kandela di bo amor; manda Señor bo Spiritu Kreador i renobá kara di tera.
Oh Dios, ku tabata ke iluminá kurason di bo fielnan ku lus di Spiritu Santu, konsedé na nos ku, guiá pa e mesun Spiritu, nos obra den forma rekto i gosa di bo konsuelo pa medio di Hesukristu, nos Señor
Amèn.


maandag 25 mei 2009

Neokatechumenaat kampioen van Vaticaanstad

Hilversum (Van onze redactie) 25 mei 2009 - De priesterstudententen van het Romeinse seminarie Redemptoris Mater van het Neokatechumenaat hebben voor het tweede opeenvolgende jaar beslag gelegd op de Clericus Cup. Aan het door het Vaticaan georganiseerde voetbalkampioenschap nemen elftallen deel van seminaristen uit heel de wereld die in Rome studeren.


Serie A

Het elftal van het Neokatechumenaat versloeg in de finale eergisteren de North American Martyrs. Het enige doelpunt kwam op naam van centrale verdediger Davida Tisato die de priesteropleiding verkoos boven een aanbieding van Chievo Verona dat in de Italiaanse Serie A uitkomt.

Legionairs
Twee jaar geleden wonnen de seminaristen van Redemptoris Mater ook al de titel. Vorig jaar ging de Clericus Cup naar de Legionairs van Christus.


Vloekverbod
De spelregels in de Clericus Cup wijken op een paar punten af van het FIFA-reglement. Zo geldt er een vloekverbod en duurt een wedstrijd slechts één uur. Ook heeft de scheidsrechter meer strafmogelijkheden. Naast het uitdelen van een gele en een rode kaart, mag de arbiter een speler ook bestraffen met een blauwe kaart. In dat geval moet een voetballer voor vijf minuten het veld verlaten.

Bron: www.katholieknederland.nl